Hanuka u BiH: Svjetlost za sve narode

28.11.2013.  //  Novosti  //  Nema komentara

Večernjom molitvom i paljenjem svijeće, Jevreji su sinoć počeli proslavljati Hanuku, praznik svjetlosti, koji traje osam dana. Hanuka je jedan od najomiljenijij praznika Jevreja, kaže mostarska Jevrejka Erna Danon Cipra.

Pričajući nam o historijskoj važnosti ovog praznika Erna naglašava kako je ovo praznik svjetlosti, koji ne pripada samo Jevrejima, nego svima koji žele da osjete tu svjetlost i radost.

Hanuka se odnosi na događaj koji se desio 167 godine p.n.e. U to vrijeme Judejom su vladali Grci, koji su pokušali da izvrše nasilnu helenizaciju, uvedu grčke bogove i zabrane Jevrejima da vjeruju u jednog Boga. Tokom ustanka koji je trajao tri godine, Jevreji su uspjeli protjerati Grke iz Jerusalema i cijelog regiona.

Ovaj jevrejski praznik pored historije i religije u sebi sadrži i jednu legendu.

Prema legendi, kada su Jevreji ušli u hram koji je bio potpuno uništenjedna svjetiljka je gorila, u njoj se nalazilo ulje koje nije moglo da gori više od jednog dana. Za divno čudo, gorila je osam dana. Tada je odlučeno da će se svake godine podsjećati na to čudo paljenjem osam svijeća, priča nam Danon-Cipra.

S nostalgijom se prisjeća vremena kada su Jevreji u ovom hercegovačkom gradu bili brojniji, kada su se okupljali u tadašnjem templu i proslavljali Hanuku na način koji se ne može uporediti sa današnjim. Cipra ističe kako je sramotno da na svaki važniji praznik vjernici moraju na molitvu dolaziti u sarajevsku Sinagogu. Nakon postavljanja kamena temeljca 2002.godine za izdgradnju mostarske Sinagoge, nažalost ništa se novo nije desilo.

Hanuka je praznik kojem su se posebno radovala djeca.

Postoji poseban svijećnjak  sa devet krakova koji se zove Hanukias, nakon paljenja stavlja se na prozor, kako bi svjetlio ne samo ukućanima nego svima. Običaj je da se pali prvi dan jedna svijeća, drugi dan dvije, treći tri i tako do kraja nedjelje.

Nakon paljenja svjećica porodica se okuplja oko bogate trpeze.Posebno mjesto na stolu zauzimaju kolači zbog čega se ovaj praznik nerijetko zove i slatkim praznikom, kaže Cipra. Najčešći slatki specijaliteti su kolači od badema koji se zovu Čaldikas, druga vrsta su kiflice sa orasima i halva koja se oblikuje u zvjezdice ili mjesec.

Po povratku oca iz Sinagoge ukućani se okupljaju uz igru Zvrk (Dreidel), tada se igra i pjeva. A kroz igru djeca od malih nogu uče da je Hanuka značajan historijski praznik. Na zvrku su upisane riječi “čudo veliko desilo se ovdje”.

I večeras će se mali broj mostarskih Jevreja koliko ih je ostalo u ovom hercegovačkom gradu okupiti upravo oko “Zvrka” slaviti i dijeliti poklone za najmlađe u svojoj zajednici.

Svjetlost koju budemo palili ovih dana želim da svjetli svima nama u BiH, poručuje osamdesetogodišnja Jevrejka iz Mostaru.

 

Manjine.ba

Leave a Comment

You must be logged in to post a comment.