Vernes Ćosić: Osobe s invaliditetom nisu socijalni slučajevi

08.05.2014.  //  Teme  //  Nema komentara

U Bosni i Hercegovini živi više od 270.000 građana sa statusom osobe s invaliditetom, govore podaci Agencije za statistiku. Za različite nivoe vlasti u BiH, ova nezanemariva brojka ne znači mnogo. Osobe s invaliditetom su nevidljive, o njihovim potrebama i pravima se govori samo na nekoliko važnih datuma u godini, s diskriminacijom se susreću na svakom koraku: od kretanja gradom, pa do mogućnosti da dobiju posao.

Vernes Ćosić je vijećnik Naše stranke u Opštinskom vijeću Novi Grad, koji sa svoje pozicije naročitu pažnju posvećuje osobama s invaliditetom u ovoj sarajevskoj opštini. Zahvaljujući njegovim inicijativama, u ovoj sarajevskoj opštini postavljena je zvučna signalizacija za slijepe i slabovidne, olakšava se pristup sportskim objektima osobama koje se kreću u invalidskim kolicima, a od maja će opština dobiti i dnevni centar za djecu s poteškoćama u razvoju, prvi takav u BiH. I sam osoba s invaliditetom, Ćosić dobro zna koliko je ova populacija zanemarena i nevidljiva, te s kolikim se mnoštvom predrasuda i diskriminacije susreće u svakodnevici.

“Osobe s invaliditetom često se guraju na margine društva – slabijeg su obrazovnog statusa, mnogi od njih su nezaposleni i susreću se s diskriminacijom u pristupu tržištu rada. Ukoliko imaju sreću da rade susreću se s diskriminacijom na radnom mjestu i problemom neprilagođenosti radnog mjesta i uslova rada. Također, oni su žrtve odnosa društva prema njima i raznim oblicima predrasuda koje nažalost postoje u našem društvu vezano za njih. Ako još ovome dodamo problem kretanja u prostoru, problem nepristupačnosti stambenih zgrada, zgrada od javnog interesa, saobraćajnica, javnih površina i prevoza vidimo da je ova grupa naših građana i građanki nalazi u veoma nezavidnoj situaciji.”

Za portal Manjine.ba, Vernes naglašava da je Bosna i Hercegovina potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ali to malo znači u praksi.

“BiH čini malo ili ništa po ovom pitanju. Svake godine iz raznih budžeta, kao i iz budžeta Općine Novi Grad izdvajaju određena sredstva za pojedinačne projekte ove grupe naših građana i građanki, ali se na ovaj način ne rješavaju njihovi suštinski problemi.”

“Pošto i ja pripadam ovoj kategoriji stanovništva, lakše razumijem probleme i potrebe ovih ljudi. Također sam na svojoj koži osjetio nebrigu našeg društva, kao i razne oblike diskriminacije, zbog toga je jedan od značajnih fokusa u mom rada kao vijećnika skretanje pažnje na njihove probleme, kao i pokretanje konkretnih inicijativa koje će poboljšati kvalitetu njihovog života“, priča Ćosić za naš portal.

Zvučna signalizacija za slijepe i slabovidne

Nakon što se upoznao s problemima slijepih i slabovidnih osoba, uz pomoć Udruženja slijepih Kantona Sarajevo, Vernes je pokrenuo inicijativu za postavljanje zvučne signalizacije u Novom Gradu, jer je jedan od najizraženijih problema za slijepe i slabovidne osobe upravo kretanje u prostoru.

Zvučna signalizacija za slijepe i slabovidne osobe

“Za sada je zvučna signalizacija postavljena na raskrsnicu kod Centra za slijepe i slabovidne osobe u Nedžarićima i na raskrsnicu između Općine i zgrade RTV doma. U budućem periodu moja kolegica Amela Topuz i ja zalagat ćemo se za postavljanje zvučna signalizacija na raskrsnicama kod objekata koje su od životne važnosti za ove ljude. Inicijativa ide korak dalje na osnovu koje se u svim budućim infrastrukturalnim projektima – saobraćajnicama naše općine, pri izradi projektne dokumentacije, treba voditi računa o postavljanju priključaka za zvučnu signalizaciju”, objašnjava Ćosić.

Centar za djecu s poteškoćama u razvoju

Općina Novi Grad može se pohvaliti i servisnim centrom za djecu s poteškoćama u razvoju, koji će biti prvi takve vrste u BiH, a u mnogome će olakšati život djeci i njihovim roditeljima. Ćosić navodi kako se i s njihovim problemima upoznao direktno u komunikaciji s udruženjem Dajte nam šansu, koje okuplja porodice djece i osoba s poteškoćama u razvoju.

“Kao psiholog imao sam priliku da upoznam veći broj djece s poteškoćama u razvoju. Toliko su topla, draga, susretljiva i spremna na suradnju da se njihov tzv. nedostatak i ne osjeti. Često smo baš mi oni koji pored njih imamo nedostatke. Problemi djece i osoba s poteškoćama u razvoju i njihovih roditelja su brojni. Nemogućnost da se dijete/osoba povjeri stručnom licu u toku dana direktno onemogućava porodicama da ostvare pravo na rad i da na taj način privređuju porodici i društvu u cjelosti, onemogućava aktivan društveni zivot, ispunjenje osnovnih društvenih potreba koje su temelj za kvalitetno roditeljstvo i život uopšte, brigu o sebi (mentalno i fizičko zdravlje), brigu o tipičnom ‘zdravom djetetu i sl. Zbog navedenih problema u saradnji s udruženjem Dajte nam šansu pokrenuo sam inicijativu za pokretanje Servisa podrške djeci s poteškoćama u razvoju i njihovim porodicama na području općine Novi Grad. Pored pružanja medicinske, pravne, socijalne i psihološke pomoći, ovaj Servis će pružati usluge mobilnog tima za pomoć kod kuće, kao i usluge boravka djece/omladine s poteškoćama u razvoju po potrebi. U Općinskom vijeću i kod raznih službi lobirao sam za realizaciju ove inicijative. Pored ustupanja prostora općina Novi Grad osigurala je i određena finansijska sredstva za njegovu sanaciju i prilagođavanje njegovim korisnicima. Radovi su u toku tako da se otvaranje ovog servisa očekuje krajem maja.”

Prvi servisni centar u BiH za djecu s poteškoćama u razvoju

Osim navedenih inicijativa, Ćosić je pokrenuo i pitanje olakšavanja pristupa zgradi Općine za osobe s invaliditetom, kao i inicijativu za adaptaciju i prilagođavanje mokrih čvorova u svlačionicama u sportskoj dvorani Ramiz Salčin, koju koriste mnoga sportska udruženja koja okupljaju osobe koje se kreću uz pomoć kolica. Time bi se ovim osobama u velikoj mjeri poboljšali uslovi treniranja, a sportskim udruženjima omogućilo da organizuju razna međunarodna takmičenja u ovoj sportskoj dvorani. Prema Ćosićevim riječima, ova inicijativa bi uskoro trebala biti realizovana.

Zablude o osobama s invaliditetom

U sarajevskim opštinama se zvučna signalizacija za slijepe osobe, rampe za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima i slična pomagala koja u velikoj mjeri mogu olakšati svakodnevicu osoba s invaliditetom nedovoljno često viđaju. Tačnije, mogu se prebrojati na prste. Našeg sagovornika pitamo šta je razlog za malu ili nikakvu pažnju koja se osobama s invaliditetom posvećuje u bh. društvu.

“Mislim da razlog prije svega leži u tome da generalno u našem društvu o osobama s invaliditetom postoje razni stereotipi i zablude. Takva razmišljanja dovode do raznih diskriminacija koje pretpostavljaju kako su osobe s invaliditetom opterećenje za društvo, pa čak i opasnost i prijetnja. Nažalost još uvijek u velikom dijelu građanstva vlada mišljenje kako osobe s invaliditetom trebaju biti smještene u ustanove zajedno s osobama koje imaju isti ili sličan hendikep. U politici prema osobama s invaliditetom težište se treba staviti na aktivni pristup, što podrazumijeva nastojanje da osobe s invaliditetom, u mjeri i uvijek kad je to moguće, same kontroliraju uvjete vlastita života, podrazumijevajući i akcije vezane uz njihovu rehabilitaciju. Zbog svega ovoga mislim da su predstavnici lokalnih vlasti generalno su veoma slabo upoznati ili zainteresovani za sistemsko rešavanje problema osoba s invaliditetom. Također, mislim da je komunikacija i saradnja predstavnika lokalnih vlasti i udruženja koja okupljaju ovu populaciju na veoma niskom nivou.”

Osobe s invaliditetom – korisni članovi društva

Bosna i Hercegovina je, kao i u svemu ostalom, poseban slučaj: većina problema stanovništva ima veze s podjelom nadležnosti između različitih nivoa vlasti, smatra Ćosić.

“Osobe s invaliditetom u našem društvu posebno su pogođene tom situacijom. Ovo stanje podijeljenih nadležnosti dovodi do situacije da osobe s invaliditetom ne znaju gdje mogu ostvariti svoje pravo. U tom procesu rješavanja svojih problema ove osobe upućuju u ustanove socijalne zaštite, pokazujući tako da se oni tretiraju isključivo kao socijalna kategorija.

Postoji Strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine i imajući u vidu podijeljenu nadležnost svih nivoa vlasti, neophodno je da sve lokalne zajednice u saradnji s organizacijama osoba s invaliditetom usklade svoje akcione planove s njom. Međutim, kao i u drugim segmentima života i ovdje se javlja problem da različiti nivoi vlasti donose razne dokumente ne s ciljem poboljšanja života različitih kategorija građana i građanki, već krutog usklađivanja našeg sistema s evropskim standardima u procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji.

Ove osobe imaju jednaka prava, slobode i odgovornosti, imaju pravo da se razvijaju i postignu najviše prema svojim mogućnostima i treba prestati tretirati ih kao socijalne slučajeve. Za to im je neophodno pružiti jednu sistemsku podršku u različitim segmentima života (obrazovanja, zapošljavanja) jer na taj način mogu biti jednako korisni članovi društva.”

Leave a Comment

You must be logged in to post a comment.