Pravne mjere sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama

28.10.2014.  //  Teme  //  Nema komentara

Prirodu nasilja nad ženama prepoznajemo kao rodno zasnovano nasilje i kao jedan od osnovnih mehanizama zbog kojih je žena u podređenom položaju u odnosu na muškarca, a ujedno je i manifestacija historijski nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena koji su doveli do diskriminacije žena u odnosu na muškarce. 

Piše: Maida ZagoracSarajevski otvoreni centar

Djevojčice i žene su često izložene ozbiljnim oblicima nasilja, pogotovo nasilju u porodici, seksualnom uznemiravanju, silovanju. Ovi i brojni drugi oblici nasilja nad ženama predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava žena i glavnu prepreku ostvarivanju jednakosti između žena i muškaraca.

Državni pravni akti koji reguliraju ovu oblast

Sprječavanje nasilja nad ženama u našoj državi, na direktan ili indirektan način, regulirano je brojnim pravnim aktima, kako državnim, tako i međunarodnim. Tako Ustav Bosne i Hercegovine, kao najviši pravni akt naše države, garantira da će Bosna i Hercegovina osigurati najviši nivo osnovnih ljudskih prava, kao i zabranu diskriminacije. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine predviđa zbrinjavanje žrtve nasilja u porodici  u sigurnu kuću/sklonište. Sigurna kuća predstavlja posebnu mjeru podrške kojom se osigurava siguran smještaj i pomoć žrtvama nasilja u porodici, koju može realizirati pravno lice.

Ali, ovo zbrinjavanje je moguće samo uz pristanak žrtve i moguće je na najduže šest mjeseci, što se može produžiti uz pisanu saglasnost nadležnog organa starateljstva. Ovaj zakon ima i odredbu o osnivanju i finansiranju sigurnih kuća. U tom članu se navodi da sigurnu kuću može osnovati pravno ili fizičko lice u skladu sa zakonom, te da kriterije i standarde za osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća propisuje federalni ministar za rad i socijalnu politiku. Sredstva za finansiranje privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući, drugoj odgovarajućoj instituciji ili kod druge porodice, osiguravaju se u skladu s propisima Federacije Bosne i Hercegovine i kantona u postocima od:

1) budžeta kantona u visini od 30 posto

2) budžeta Federacije Bosne i Hercegovine u visini od 70 posto.

Na sličan, ali malo precizniji način, zbrinjavanje žrtve nasilja u porodici u sigurnu kuću je regulirano i u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske. Tako se navodi da se isplata troškova privremenog zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici u sigurnu kuću koji se osiguravaju iz budžeta Republike Srpske vrši putem Ministarstva, a isplata troškova zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici u sigurnu kuću koji se osiguravaju iz budžeta jedinica lokalne samouprave obavlja se putem centara za socijalni rad, na osnovu rješenja o smještaju. Ovim zakonom je predviđeno i osnivanje Savjeta za suzbijanje nasilja u porodici koji osniva Vlada, a radi praćenja i procjene provođenja politika i mjera za sprječavanje i suzbijanje nasilja u porodici.

U porodičnim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, navodi se da su zaštitu žrtvi dužni pružiti: organ starateljstva, policija i nadležni sud, te da su lica koja su upoznata s tim da se dešava nasilje u porodici obavezni da isto prijave nadležnom organu policijske uprave. Postupak zaštite od nasilničkog ponašanja u porodici ima karakteristike hitnog postupka i prednost u rješavanju.

Koliko je ovo ozbiljno pitanje, dokazuje i činjenica da je regulirano i krivičnim zakonima FBiH, Republike Srpske, kao i Krivičnim zakonom BiH. Tako se počinitelji krivičnog djela nasilja u porodici kažnjavaju raznim vrstama kazni. U ovisnosti od težine djela i posljedice koju je isto prouzrokovalo, počinitelj može biti kažnjen izricanjem opomene, ali i kaznom dugotrajnog zatvora za najteže oblike ovog djela.

Smještaj žrtve u sigurnu kuću

Smještaj žrtve u sigurnu kuću uzima se u obzir kao potencijalni dokaz nasilja i označava moguću potrebu za strožijom sankcijom. Sigurna kuća za smještaj i podršku žrtvama nasilja u porodici predstavlja oblik zaštite žrtve nasilja u porodici. Da bi žrtva bila privremeno zbrinuta u sigurnu kuću, potrebna je odluka koju su donijeli nadležni subjekti zaštite. U skladu s navedenim, u BiH se pruža i niz specijaliziranih usluga podrške žrtvama nasilja.

Ove vrste usluga su uspostavljene radi pružanja pomoći i podrške žrtvama nasilja kroz implementaciju zakona o zaštiti od nasilja u porodici, i odnose se na žrtve ove posebne vrste nasilja. Kod nas postoji postoji devet sigurnih kuća sa 173 raspoloživih mjesta. Na području Federacije BiH ima šest sigurnih kuća sa 126 raspoloživih mjesta za smještaj žrtava nasilja u porodici. One djeluju u okviru nevladinih organizacija: Fondacija lokalne demokratije, Sarajevo, Medica, Zenica, Vive Žene, Tuzla, Žene s Une, Bihać, Žena BiH, Mostar i Caritas, Mostar. U isto vrijeme, u Republici Srpskoj djeluju tri sigurne kuće pri nevladinim organizacijama Budućnost, Modriča, Udružene žene, Banja Luka i Lara, Bijeljina. Ono što se može primijetiti jeste da sve ove sigurne kuće djeluju pri nevladinim organizacijama koje imaju programe i za pružanje drugih vrsta pomoći žrtvama. Država ne finansira ove sigurne kuće i ne postoji kontinuiran sistem pružanja ove vrste pomoći i zaštite žrtava.

Međunarodna regulacija ove oblasti

Osim do sada navedenih, postoje i brojni međunarodni pravni akti koji se odnose na ovo pitanje. Jedan od najznačajnijih je Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja je usvojena 11. maja 2011. godine u Istanbulu zbog čega nosi i naziv Istanbulska konvencija. Bosna i Hercegovina je ratificirala ovu Konvenciju 07. novembra 2013. godine. Ona na jedan sveobuhvatan način regulira datu oblast.

Ova konvencija, u posebnom članu koji nosi naziv sigurne kuće, nameće obavezu državama članicama da poduzmu sve neophodne zakonodavne i druge mjere kako bi omogućile otvaranje odgovarajućih, lako dostupnih sigurnih kuća u dovoljnom broju za siguran smještaj i proaktivnu pomoć žrtvama nasilja, posebno ženama i njihovoj djeci. Također predviđa i uspostavljanje besplatne SOS telefonske linije koja treba da bude dostupna 24 sata. Ova konvencija predviđa i brojne druge mjere pomoći i podrške žrtvama nasilja, kao i mjere za sprječavanje istog.

Manjine.ba

Leave a Comment

You must be logged in to post a comment.