Što je u zemlji veća društvena jednakost, u njoj je više ateista

28.04.2015.  //  Teme  //  Nema komentara

U svijetu je 13 posto ateista, kojih većina živi na jugoistoku Azije.

U Evropi ih je 20 posto, no broj ateista nije stabilan i ovisi o parametrima kao što su naučni nivo i društvena jednakost, piše francuski liječnik, specijalist za infektivne bolesti Didier Raoult u članku za portal Le Point.

MAPA: Ateisti su diskriminirani u skoro svim zemljama svijeta, uključujući i BiH

Prema istraživanjima, 93 % članova Akademije nauka Sjedinjenih Država izjašnjava se ateistima, dok ih je u cjelokupnoj američkoj populaciji 15 posto.

Međutim, i među naučnicima ima razlika pa je najviše ateista među biolozima i fizičarima, a najviše vjernika među matematičarima.

Nedavno istraživanje uspostavilo je vezu između ateizma i društvene jednakosti. Što je u zemlji veća društvena jednakost (Francuska, Švedska) to je u njoj više ateista, pokazao je Eurobarometar 2005.

Jednakost se mjeri usporedbom 10 posto najbogatijih i 10 posto najsiromašnijih i što je ta razlika manja to je jednakost veća. Društvena jednakost nema veze s općim privrednim podacima jer su Sjedinjene Države vrlo bogate, ali je društvena nejednakost vrlo velika.

Američko stanovništvo vrlo je religiozno, mnogo više nego kanadsko koje je također bogato društvo, ali s manjim razlikama u bogatstvu.

Nadalje, u zemljama koje su u doba koumunizma bile ateističke poput bivšeg Sovjetskog Saveza i Kine, religioznost ponovno jača otkako je nestao državni ateizam i državna jednakost.

U Rusiji je danas 13 posto ateista, a u Kini je te podatke teško izmjeriti jer u njoj preovladava budizam koji se pak smatra ateističkom religijom.

Svako može slobodno tumačiti te podatke, piše profesor Raoult. Napominje kako se neki slažu s tvrdnjom Karla Marxa da je religija “opijum za narod” i ovisi o utjecaju moćnih kojima je u interesu poticati religioznost u narodu.

Drugi pak objašnjavaju da društvena nejednakost potiče religioznost jer u najsiromašnijih budi želju za boljim svijetom, a u bogatih osjećaj da su svoj status stekli Božjim blagoslovom.

U svakom slučaju na svjetskoj ljestvici čini se da je nejednakost, koju je ponovno aktualizirao Thomas Piketty, autor knjige “Kapital u 21. stoljeću” povezana s vjerovanjem u jednog ili više bogova.

Izvjesno je, piše Raoult, da su ateističke ratove objavile najbogatije zemlje, a ratovi siromašnih često su vjerski ratovi.

Manjine.ba

Leave a Comment

You must be logged in to post a comment.