Medicinski aparati u BiH: Bebe zadobijaju opekline u inkubatorima, veterinarski EKG-i…

22.12.2015.  //  Teme  //  Nema komentara

Medicinske ustanove u Bosni i Hercegovini od prošle su godine pod zakonskom obavezom da deset aparata podvrgnu verifikaciji (testiranju).

Institut za mjeriteljstvo odabrao je laboratoriju Verlab iz Sarajeva da provodi ove aktivnosti, a portal Radiosarajevo.ba razgovarao je s njenim direktorom Almirom Badnjevićem o rezultatima verifikacije u protekloj godini.

Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba

Verlab je uočio mnogo, kako doznajemo, a situacija je daleko od idealne.

Pojavili su se, naime, ekstremni slučajevi među kojima su najstrašnijiinkubatori u kojima je temperatura, umjesto dozvoljenih 38 stepeni, skoro 50!

Verlab je treća najopremljenija laboratorija u Evropi. Bolje opremljeni od njih samo su dvije laboratorije u Njemačkoj i Holandiji. Ne bave se ni prodajom ni servisiranjem medicinskih uređaja.

„Inkubatore su testirali tako što su pratili unutrašnje toplomjere, a da li ti toplomjeri zaista rade, to niko nije provjeravao“, govori nam Badnjević i otkriva da su u proteklim danima pronašli čak dva takva inkubatora.

Nažalost, prije nekoliko godina, na staroj porođajnoj klinici u Sarajevu desilo se deset slučajeva u kojima su novorođenčad koja su bila u inkubatorima zadobile opekotine. Cijeli slučaj je, dodaje naš sagovornik, zataškan.

Još jedna nemila informacija je podatak da je svaki treći terapeutski ultrazvuk u BiH neispravan: „Potpuno neispravan i ne radi nikako – ljekari, dakle, samo masiraju pacijente gelom.“

U tri ustanove su pronašli i EKG aparate za životinje koji su se koristili za ljude. O broju pogrešnih terapija, nažalost, može se samo nagađati.

“Onda, imamo anesteziološke mašine… Gas koji ide u anesteziju se u brojnim ustanovama nevjerovatno rasipa, a jedna bočica tog gasa košta preko 300 KM, Imali smo slučaj nedavno, u jednoj operacijskoj sali da je jedno punjenje, koje treba da traje 5-6 sati, iscurilo za deset minuta. Kada smo im dokazali da aparat ne radi i da punjenje curi, rekli su nam: ‘Pa zaista, mi to kupujemo kao da je voda!’ Kad počnete to računati, shvatite gdje nestaje novac“, otkriva direktor Verlaba.

Deset aparata koji podliježu verifikaciji su medicinski uređaji s funkcijom mjerenja, i to EKG, defibrilator, pacijent-monitor, respirator, anesteziološka mašina, infuzomat, perfuzor, terapeutski ultrazvuk, inkubatori za bebe i dijalizni aparat.

Kad je kod trošenja novca, Badnjević nam navodi i ovaj primjer:

“Naišli smo na jako mnogo slučajeva gdje su se neki aparati, kojima je garancija od 12-18 mjeseci, mijenjali svaka tri mjeseca. Svaki aparat košta po 1000 i nešto KM, svaki klinički centar veći ima oko 50 tih aparata, pa sad množite… dođemo do miliona. A to je samo jedna stavka.

‘Talovi’ su tu, da tako kažem, od Daytona pa nadalje. I sad se odjednom pojavi neko ko vas proglašava ispravnim ili ne. To smeta firmama koje su to radile, smeta pojedinim zdravstvenim ustanovama, pa čak i nekim ministarstvima, što je jako čudno. Otpor je jak i velik.“

Almir Badnjević
Nastavljajući pričati o uštedama koje će se desiti u ustanovama zbog verifikacije, Badnjević opisuje i sljedeću situaciju: jedna veća ustanova ima deset respiratora na jednom odjeljenju. Prije verifikacije imali su ugovor koji kaže da svaki od tih aparata treba da se četiri puta godišnje atestira. Cijena jednog atesta je 500 KM, pa je to puta četiri 2000 KM puta 10 aparata – 20 hiljada KM samo za atest.

Verifikacija se radi po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske komisije, a trebali smo je uvesti prije deset godina. Kada bi se radilo kako treba, za godinu dana bi na listu za verifikaciju trebalo uvesti još 20 uređaja, no, zbog administrativnih zapreka, to se vjerovatno neće desiti…

“Pa su imali nešto što se zove preventivni servis (500 KM), pa kalibraciju (od 500 do 100 KM), pa kad se pokvari aparat, oni dođu i to vam naplate. Ako ste ovo htjeli odbiti, rekli bi vam – e mi vam nećemo više servisirati aparate, a mi smo jedini ovlašteni za to. Njemačka je to regulirala da se svi ti aparati verificiraju jednom godišnje. Mi smo primijenili njihovknow how i jedan atest košta 280 KM. Sa 20 hiljada KM vi ste spali na 2.800 KM. I to je samo jedna stavka, atest za anesteziološke mašine je koštao 2.000 KM! Sad je ta cijena 300 KM i ne radi se pet puta godišnje već jednom“, kaže naš sagovornik.

Badnjević je apelirao na ljude da obavezno provjere da li je medicinski aparat ispravan: „Ti aparati moraju imati markicu Instituta za mjeriteljstvo. Ako je nema, aparat nije verificiran i nije zakonski ispravan.“

Pitamo Badnjevića, da li je u privatnim ustanovama situacija bolja, a on odgovara da je vrlo slično kao i u javnim ustanovama.

Inače, verifikacija je trebala biti završena do 15. septembra ove godine. U FBiH je oko 70 posto ustanova završilo proces - Univerzitetski klinički centar jedini u Sarajevu nije završio verifikaciju.

U RS-u, gdje je resorno ministarstvo (očekivano) izdalo “uputu” kako državni zakon ne važi u ovom entitetu, pojedine institucije ipak su prepoznale značaj procesa pa su verifikaciju završile bolnice u Trebinju, Gacku, Bileći, Ljubinju, a u pripremi je i Klinički centar Banja Luka.

Kazna za one koji odbiju verifikaciju je od dvije do 20 hiljada KM. Ako ustanova ne riješi situaciju u periodu od mjesec do tri mjeseca, prijeti joj i privremeno zatvaranje. Badnjević ima informaciju da su inspekcije već kaznile dosta i javnih i privatnih ustanova.

Direktor Verlaba u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba otkrio je i koja je ustanova u kojoj su zatekli najbolje stanje.

Riječ je o Hitnoj pomoći Kantona Sarajevu, gdje je, od 74 aparata za verifikaciju, sve i jedan bio ispravan!

Manjine.ba

Leave a Comment

You must be logged in to post a comment.