Prijedor – Susreti dopunskih slovenačkih škola iz BiH

11.06.2012.  //  Teme  //  Nema komentara

Scena iz igrokaza 'Povodni mož' u izvođenju grupe iz Kaknja

Scena iz igrokaza 'Povodni mož' u izvođenju grupe iz Kaknja

Djeca koja pohađaju dopunsku nastavu na slovenskom jeziku u gradovima BiH, ovog su se vikenda susrela u Prijedoru, gradu u kojem djeluje Društvo Slovenaca ‘Lipa’.

Ovo je već 13. susret ovakve vrste, a predstavlja zajednički projekat Saveza slovenskih društava u BiH, koji je finansijski izveden pod pokroviteljstvom ‘Urada za Slovence v zamejstvu in po svetu Republike Slovenije’ (Ured za Slovence u prekograničnim područjima i u svijetu Republike Slovenije). U organizacionom i sadržajnom smislu, susret su realizirale učiteljice dopunske nastave u slovenačkim društvima u BiH, uz aktivno učešće učenika.

Sistem organiziranja nastave slovenskog jezika u našoj zemlji izvrstan je primjer kako matična država brine za očuvanje govora i kulture u državama u kojima u većem broju žive njeni iseljenici. U Bosni i Hercegovini dopunska nastava slovenskog  jezika može se pohađati u osam gradova: Sarajevo, Kakanj, Banja Luka, Slatina, Tuzla, Doboj, Teslić i Prijedor. Ovu djelatnost  finansijski, stručno i kadrovski organizira Ministrstvo obrazovanja (Ministrstvo za izobraževanje, znanost, kulturo in šport Republike Slovenije)  u saradnji sa Zavodom za školstvo Republike Slovenije. Nastava se organizira jednom sedmično, a polaznici na kraju školske godine polažu ispit. Po potrebi, Slovenija u određeno područje šalje svoje pedagoge (kao što je slučaj sa učiteljicom Valentinom Gradič koja drži nastavu na području Republike Srpske), odnosno angažira lokalne stručnjake za izvođenje nastave (npr. u Sarajevu i Kaknju predaje Melita Osmanagić, a u Tuzli Slavica Pavlović).

Dječak u narodnoj nošnji svira trubu

Muzika i ples kao dio kulture

Na susretu u Prijedoru okupilo se stotinjak djece iz gore navedenih gradova  koja su kroz igrokaze, pjesme i ples pokazala stečeno znanje, a nakon zvaničnog  programa druženje nastavila kroz ‘Igre bez granica’.

Događaju je prisustvovali Matjaž Longar, državni sekretar Republike Slovenije, te Aleš Selan, predstavnik Ureda za Slovence u prekograničnim područjima i u svijetu.

Na konstataciju kako je organiziranost Slovenačke nacionalne manjine u BiH i briga koju dobijaju od strane matice dobar primjer ostalima, državni sekretar Longar je rekao: “Najljepša hvala za tu tvrdnju. Drago mi je da je među Slovencima u Bosni i Hercegovini zapažena ta posebna briga koju država gaji prema svom iseljeništvu širom svijeta. Mi im želimo pomagati i pružati podršku u njihovim naporima da očuvaju jezik i kulturu. Radi se o svojevrsnom ‘univerzalnom Slovenstvu’ – povezivanju na području umjetnosti, kulture i gospodarstva, potpuno izvan geopolitičkih razmišljanja. S obzirom da sam dvadeset godina u diplomatiji, često sam imao priliku obilaziti Slovence u svijetu, ali nisam do sada imao priliku upoznati i rad u Bosni i Hercegovini. Veoma prijatno sam iznenađen programom koji je su pripremile škole dopunskog programa i svim učenicima i njihovim pedagoginjama iskreno čestitam i želim još puno uspjeha u budućnosti”. 

Gospodina Aleša Selana najprije smo pitali o broju slovenskih građana koji žive izvan granica” Taj broj se ne može precizno utvrditi, s obzirom na različite parametre, kakvi su npr.  popisi stanovništva. Kako u mnogim državama popisi nisu toliko uređeni, mi smo ovisni od naših procjena, a one kažu da oko 500.000  takvih ljudi živi izvan granica Slovenije. To je oko 20% cjelokupne slovenačkog nacionalnog tijela i u tome i leži razlog da država poprilično vodi računa o svojim građanima po svijetu.  Zvanično Slovence koji žive izvan granica dijelimo na autohtone stanovnike u susjednim državama – koje nazivamo ‘prekograničnim Slovencima‘ (zamejski Slovenci) – npr. u graničnom pojasu Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske, dok se u ostalim slučajevima radi o iseljenicima koje nazivamo ‘Slovenci po svijetu’ ili ‘zdomci’. Situacija u Bosni i Hercegovini i drugim državama bivše Jugoslavije je specifična, jer smo do godine 1991. bili svi državljani iste države, a onda su , praktično preko noći, iseljenici postali stranci. Ekonomska situacija na ovim teritorijama nije zadovoljavajuća, tako da mi još dodatno nastojimo  finansijski pomoći njihovo djelovanje. U mnogim slučajevima upravo od naše pomoći zavisi da li će društva uopće moći da djeluju”. 

Na pitanje da prokomentira činjenicu da u BiH pripadnici nacionalnih manjina i još uvijek nemaju ista prava kao i pripadnici konstitutivnih naroda, gosp. Selan kaže: “U Bosni i Hercegovini je na državnom nivou usvojen zakon o manjinama, a i oba entiteta su ga prihvatila, Republika Srpska nešto prije Federacije. S obzirom da je Federacija sastavljena iz kantona potrebno je da i svi kantoni usvoje svoje izvode pomenutog zakona, a do sada je to uradio samo Tuzlanski kanton. Mi cijenimo svaku naklonjenost koju država Bosna i Hercegovina ukazuje prema ovdje živućim Slovencija i inače manjinama. Radi se o državljanima BiH koji su slovenskog porijekla i razumljivo je da im BiH treba pomoći, kao što i Slovenija pomaže svojim državljanima koji su npr. bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog porijekla. Po pitanju prava koje im pripadaju, a o kojima se raspravljalo na Sudu za ljudska prava u Strazburu, Slovenci su jednako izloženi kao i druge manjine u BiH. Za sada možemo reći da se situacija postepeno rješava i da radimo u cilju  daljeg poboljšanja.”

Članovi Saveza Slovenaca iz BiH
Slovensko kulturno društvo Cankar Sarajevo
Društvo Slovenaca Republike Srpske „Triglav“ Banja Luka,
Udruženje građana Slovenaca Breza- nema dopunske nastave
Društvo Slovenaca Regije Doboj „Prežihov Voranc“, Doboj/Teslić
Slovensko udruženje građana Kakanj
Udruženje Slovenaca „Lipa“ Prijedor
Udruženje građana slovenačkog porijekla Tuzla
Udruženje Slovenaca Vitez – nema dopunske nastave
Slovensko udruženje građana općine Zenica – nema dopunske nastave
“Slovenska skupnost” Sarajevo – nema dopunske nastave

Vesna Andree Zaimović za Manjine.ba

Leave a Comment

*

comm comm comm